
Conflit Egypte-Ethiopie : Le Député Rwandais Frank Habineza propose à l’UA de créer un comité technique pour éviter la tension
Monday, 20 July 2020
La recherche d’une solution pour le conflit Egypte-Ethiopie autour du Barrage de la Renaissance arrive à un point d’impasse qu’il revient maintenant à l’Union Africaine (UA) d’amorcer urgemment une médiation après l’échec des pourparlers sous la médiation des USA et de la Banque Mondiale. L’Ethiopie a déjà commencé à remplir le barrage, selon les photos par satellites. Alors que l’Egypte s’oppose à ce remplissage non convenu entre les deux parties, et qui risque de réduire le niveau d’eau du Nil. Ce qui pourrait provoquer un maque d’eau en Egypte pour irriguer les terres et nourrir ce pays qui dépend exclusivement des eaux du Nil pour sa survie agricole. L’inquiétude d’une tension montante est perceptible Les négociations entamées sous la facilitation des USA et la Banque Mondiale n’ont pas réussi à mettre l’Egypte et l’Ethiopie sur un accord. Pour éviter des affrontements belliqueux ente les deux pays, et même le bombardement du barrage par l’Egypte, ce qui est possible et prévisible en cas d’absence d’accord, le Député rwandais Frank Habineza dit que l UA comme organisation panafricaine doit mettre en urgence un comité technique qui réunirait l’Egypte et l’Ethiopie et même le Soudan dans un pays neutre afin de reprendre des négociations et déboucher sur une entente de gestion convenue des eaux par les deux pays. Hon. Habineza a tenu ces propos hier soir lors d’une émission radiodiffusée sur la Radio Rwanda, et qui se focalisait sur le conflit créé par le Grand Barrage Ethiopien. Initialement, l’accord de 1929 donnait priorité à l’Egypte de superviser tout projet de gestion des eaux du Nil par les neuf pas riverains de ce fleuve. Aucun pays ne pouvait utiliser ces eaux pour tel projet important sans l’accord de l’Egypte. Mais cet accord de 1929 béni par le Royaume Uni au temps de la colonisation est devenu caduc et inadapté au temps présents. Les neuf pays riverains du Nil n’ont pas encore tous signé un Traité la gestion convenue des eaux de ce fleuve. Pourtant, un nouveau Traité est nécessaire pour remplacer ces textes de références inappropriés et pour éviter des tensions autour des eaux du Nil et de leur utilisation. La construction de ce Grand barrage a démarré en 2011 en Ethiopie. Long de 1,8 kilomètre et haut de 145 mètres, avec une capacité de 74 milliards de mètres cubes, cet ouvrage hydroélectrique, le plus grand d Afrique, devrait s’achever en 2022. L’Ethiopie estime qu’elle est dans ses droits d’utiliser sa propre ressource naturelle en eau sur son sol pour assurer la survie, le bien-être et la prospérité de sa population. Raison pour laquelle l’Ethiopie a construit ce premier grand barrage africain qui devrait fournir 6000 KWatt d’électricité. Il est prévu que cette énergie soit même exportée dans les pays de la région de l’Est. L’idée est grandiose. Mais l’Egypte rétorque que ce projet risque de priver son agriculture d’une quantité importante d’eau pour son irrigation. Cela s’entend, car l’Egypte est désertique et dépend des eaux du Nil. Certains Experts estiment que l’Egypte devrait consentir de donner à l’Ethiopie en contrepartie quelque chose à définir, surtout que l’Egypte dispose d une ressource naturelle qui est le pétrole. C’est de l’argent aussi cela. Si l’Ethiopie lui donne son eau dont elle a besoin pour la croissance de son économie, pourquoi l’Egypte ne comprendrait pas qu’une réciprocité s’impose ? Voilà autant de points sensibles que la diplomatie de l’UA doit approfondir et amener chaque partie à adopter une attitude qui évite le conflit ente les deux pays. Sans que nécessairement un pays se sacrifie pour l’autre. Il est grand temps que le bon sens triomphe maintenant pour éviter le calvaire aux populations africaines riveraines des eaux du Nil, et qui risquent d’être exposées à un nouveau type de conflit, celui de l’eau. A-t-on déjà maintenant compris cet homme qui prédisait il y a quelques années que le prochain grand conflit planétaire risque d’être celui lié à l’eau ? ARI-RNA/ Polit. /17. 07. 20/18: 11 GMT/ by Andre Gakwaya Source:http://rnanews.com/
Read more →
Dufite izindi ngufu twakoresha, iza Nucléaire ntabwo ari ibintu twagombye kwirukiramo
Monday, 20 July 2020
Umuyobozi Mukuru w’Ishyaka riharanira Demokarasi no kurengera Ibidukikije mu Rwanda [Democratic Green Party of Rwanda, DGPR], Depite Dr Frank Habineza avuga ko ingufu Nucléaire zigira ingaruka nyinshi ku buryo u Rwanda rudakwiye guhita rutekereza kuzikoresha mu gihe hakiri izindi zirimo iz’amashanyarazi zakwifashishwa. Guverinoma y’u Rwanda iherutse gutangaza ko igiye kubaka Ikigo cy’Ubumenyi n’Ikoranabuhanga mu bya Nucléaire. Uyu mushinga uhuriweho n’u Rwanda n’u Burusiya aho ibihugu byombi bifitanye ubufatanye mu kubaka Ikigo cy’Ubumenyi n’Ikoranabuhanga mu bya nucléaire ku butaka bw’u Rwanda, aya masezerano akaba yarashyiriweho umukono i Sochi, ku wa 24 Ukwakira 2019. Uyu mushinga wanashyigikiwe n’Inteko Ishinga Amategeko, Umutwe w’Abadepite ku wa 15 Kamena 2020, aho bemeje burundu amasezerano hagati ya Guverinoma y’u Rwanda n’iy’u Burusiya ku bufatanye mu kubaka iki kigo. Icyo gihe Minisitiri w’Ibikorwaremezo, Amb Claver Gatete, yabwiye Abadepite ko hagendewe ku cyerekezo 2050 u Rwanda rwiteze ko siyansi izaba ifite uruhare runini mu nzego zitandukanye z’ubuzima byaba ari ikibazo hadakoreshejwe ingufu za Nucléaire. Ati “Tutabikoze na gato tukabyihorera twagira ikibazo ahubwo gikomeye cyane kubera ko ari ibyo kurya dukura hanze y’igihugu biba birimo Nucléaire ntabwo tuzi icyo twabikoraho tudafite nubwo bumenyi. Iyo muza hano cyangwa ugiye aho ariho hose bya byuma byo gusaka banyuzamo hasi biba bifitemo Nucléaire none ntituzi uko tugomba kubishyingura.’’ “Ibyo dukoresha hano yaba mu buzima, mu buhinzi, mu bucukuzi bw’amabuye, mu nganda, tudafite ubwo bumenyi twaba dufite ikibazo gikomeye cyane kuko ntituzi uko twabigenza. icyo dushyiriraho iki kigo ni ukugira ngo kiduhe bwa bumenyi tudafite.” Mu kiganiro yagiranye na UKWEZI, Dr Frank Habineza yavuze ko izi ngufu zigira ingaruka nyinshi ku bihugu n’abaturage babyo ari nayo mpamvu u Rwanda rutagakwiye kuzifashisha. Yagize ati “Turebye ingaruka zabyo no kubaka ubwabyo birahenze cyane noneho haramutse habayeho ikibazo. Urugero nko mu Buyapani habaye ikibazo ibigega bikora izo ngufu kiraturika ariko bavuze ko imirimo yo gusana izatwara miliyari 265 z’amadorali kugira ngo bashobora gusana no kureba ko ingaruka zagabanyuka.” Mu kiganiro yagiranye na UKWEZI, Dr Frank Habineza yavuze ko izi ngufu zigira ingaruka nyinshi ku bihugu n’abaturage babyo ari nayo mpamvu u Rwanda rutagakwiye kuzifashisha. Yagize ati “Turebye ingaruka zabyo no kubaka ubwabyo birahenze cyane noneho haramutse habayeho ikibazo. Urugero nko mu Buyapani habaye ikibazo ibigega bikora izo ngufu kiraturika ariko bavuze ko imirimo yo gusana izatwara miliyari 265 z’amadorali kugira ngo bashobora gusana no kureba ko ingaruka zagabanyuka.” “Ikibabaje ni uko ingaruka zabyo zishobora nko gufata imyaka irenga 30 zigihari. Tuzi aho byagiye biba nan’ubu haracyari abana bavukana ibibazo bitandukanye.” Depite Dr Habineza avuga ko n’ubwo batsinzwe mu Nteko Ishinga Amategeko, uyu mushinga ugatorwa ariko bizeye ko guverinoma izabirebaho ikagira icyo ibikoraho kuko hari izindi ngufu nyinshi zakoreshwa aho kwihutira kujya mu za Nucléaire. Yakomeje agira ati “Ntabwo ari ibintu twagombye kwirukiramo kuko dufite ingufu z’amashanyarazi, hari iz’amazi n’iz’izuba kandi binanze twajya muri Repubulika Iharanira Demukarasi ya Congo umuriro urahari n’ahandi. Rero n’ubwo badutsinze ariko ibitekerezo byacu nizeye ko bazabiha agaciro.” Guverinoma y’u Rwanda itangaza ko iki Kigo cy’Ubumenyi n’Ikoranabuhanga mu bya Nucléaire, kigamije gukoresha Nucléaire mu buryo bugamije amahoro, burimo guteza imbere inzego zitandukanye z’iterambere harimo ubuhinzi binyuze mu bushakashatsi mu kongera umusaruro, ubuzima harimo ubuvuzi bugezweho, uburezi n’amahugurwa, Jewoloji, ikoranabuhanga, inganda n’ibindi. Source: http://www.ukwezi.rw/mu-rwanda/3/article/Dufite-izindi-ngufu-twakoresha-iza-Nucleaire-ntabwo-ari-ibintu-twagombye-kwirukiramo-Dr-Frank-Habineza
Read more →
Ntitwagera ku cyerekezo 2050 tugifite ba bihemu n’ibisambo byiba umutungo wa leta
Monday, 20 July 2020
Umuyobozi Mukuru w’Ishyaka riharanira Demokarasi no kurengera Ibidukikije mu Rwanda [Democratic Green Party of Rwanda, DGPR], Depite Dr Frank Habineza atangaza ko kugira ngo u Rwanda rugere ku ntego rwihaye z’icyerekezo 2050, hasabwa imbaraga mu kwamagana abakoresha nabi ibya rubanda. Guverinoma y’u Rwanda iteganya ko mu mwaka wa 2050, umunyarwanda azaba abasha kubona miliyoni zitari munsi ya 12 mu mwaka. Ni mu gihe biteganyijwe ko ubukungu bw’u Rwanda buzaba buzamuka ku kigero cyo hejuru ya 10% buri mwaka. Depite Dr Habineza avuga ko hari amafaranga menshi ya leta anyerezwa n’akoreshwa nabi kandi ababyihishe inyuma ugasanga badakurikiranwa uko bikwiye ari nayo mpamvu ahamya ko ibi bikomeje gutya igihugu kitazagera ku ntego kihaye. Atangaza ibi mu gihe leta Umugenzuzi Mukuru w’Imari ya Leta , Obadih Biraro aherutse kuvuga ko mu myaka itatu ishize leta yahombye akayabo ka miliyari zisaga 220Frw, binyuze mu makosa yakozwe mu itangwa ry’amasoko ya leta aho hari ayatanzwe adafitiwe ubushobozi ndetse n’amasoko ba rwiyemezamirimo batsindiye ariko bakayata batarangije imirimo. Depite Dr Habineza yabwiye UKWEZI ko amakosa akorwa n’abashingwa gucunga umutungo wa leta aturuka ku buhemu n’ubusambo baba bafite ari nayo mpamvu baba bagomba kubiryozwa. Yagize ati “Ikibazo gihari ni ugusesagura umutungo w’igihugu n’abaturage ndetse n’ubusambo n’ubuhemu. Ni ukuvuga ngo abantu bakoresha nabi amafaranga y’abaturage cyangwa bakayarya baba bahemutse baba bagomba guhanwa by’intangarugero.” “Ndumva muri iyi minsi hari abatangiye gufatwa, bari gukurikiranwa n’abandi bazafatwa. Ndizera ko iyo ngeso igomba gucika burundu kuko iyo urebye amafaranga yangirika, akoreshwa nabi cyangwa ayibwa, iyo yaba akoreshejwe neza twakabaye kuba twarageze ku ntego z’icyerekezo cya 2020 ku kigero cya 100%.” Depite Dr Habineza avuga ko mu gihe ibi byaba bikomeje gutya no kugera ku cyerekezo 2050 byazaba ikibazo gikomeye. Ati “Ni ukuvuga ngo na viziyo 2050 turimo gutegura kuzageraho, ntabwo twazayigeraho hakiri ibisambo nk’ibi. Niba uteganyije ko umuturage azubakirwa umuhanda cyangwa ibitaro, bikamara imyaka ibiri gusa bigasenyuka ugasanga ibintu byatwaye amafaranga ya leta byose birasenyutse.” “Urumva bisaba indi ngengo y’imari itarateganyijwe, urumva biba ari uguhombya leta no guhombya abaturage.” Avuga ko hakwiye gushyirwaho uburyo bwihariye bwo kugaruza aya mafaranga byaba na ngombwa imitungo yabo yose igafatirwa kandi ikanatezwa cyamunara. Ashimangira ko hakwiye no gushyirwa imbaraga mu guhana aba ba bihemu. Ati “Kubafunga gusa ntabwo bihagije kuko iyo bafunguwe za miliyoni barazirya. Buriya bariya bantu kubagira inama gusa ntabwo babyumva ariko baramutse baziko imitungo yabo iratezwa cyamunara bakanafungwa ntabwo bazongera.” Depite Dr Habineza avuga ko ikiba gikurikiyeho ari ubufatanye n’inzego zirimo Polisi, Ubugenzacyaha, Ubushinjacyaha ndetse n’Inkiko kugira ngo aba ba bihemu baryozwe amakosa yabo. Raporo y’Umugenzuzi Mukuru w’Imari ya Leta y’umwaka w’ingengo y’imari wasojwe ku wa 30 Kamena 2019, igaragaza ko hari amasezerano yatanzwe mu gupiganirwa amasoko ya leta, muri yo hagaragaramo icyuho cy’amasezerano yazimye kandi leta yarayatanzeho amafaranga ndetse n’amasoko atangwa n’inzego cyangwa ibigo bya leta adafitiwe ingengo y’imari. Iyi raporo igaragaza ko mu myaka itatu ishize uhereye mu 2019 kujya inyuma hari amasezerano y’amasoko y’amasoko ya leta yakozwe nabi harimo ayasinziriye, ayatawe na ba rwiyemezamirimo n’ayakererewe yose asaga 80 afite agaciro ka milyari 220.5Frw. Muri aya mafaranga harimo asaga miliyari 48 yo muri iyi ngengo y’imari y’umwaka uri gusozwa wa 2019/2020. Muri ayo harimo icyuho cy’amasezerano yazimye kandi leta yarayatanzeho amafaranga, ba rwiyemezamirimo batsindiye amasoko bagata imirimo itarangiye kandi barishyuwe amafaranga ndetse n’amasoko atangwa n’ibigo bya leta adafitiwe ingengo y’imari. Imwe mu mishanga irimo kubaka amasoko, imihanda, ibikorwaremezo by’amazi n’amashanyarazi, kugura ibikoresho byo mu biro, ibigenewe uburezi n’ibindi biri mu byatanzweho amasoko ya Leta. Umugenzuzi Mukuru w’Imari ya Leta, Obadia Biraro aherutse gutangaza ko ikibabaje ari uko inama batanga zakosora iyi mikorere mibi igaragara mu masoko ya leta itubahirizwa. Yavuze ko hari amasezerano 55 arimo miyari 100.7Frw yadindiye , amasezerano 10 arimo miliyari 7Frw [aba baragiye], ndetse n’amasezerano 18 yasinyiwe muri miliyari 112.5Frw. Yakomeje agira ati “Ni ukuvuga ngo biraho biracecetse. Hari ayakerewe, ayatawe burundu hakaba na yayandi biri aho biricicekeye ntibijya imbere cyangwa imbere ariko rwiyemezamirimo n’uwamuhaye isoko baricecekeye.” Ubuyobozi bw’Ikigo Gishinzwe Gutunganya Amasoko ya Leta (RPPA), butangaza ikibazo cy’ubumenyi buke bw’abashinzwe gutanga amasoko mu bigo bya leta no kudakurikiza icyo itegeko riteganya aribyo ntandaro y’amakosa agaragara mu itangwa ry’amasoko. Reba Ikiganiro: https://www.youtube.com/watch?v=UShZjPIw-Vw feature=youtu.be Source: http://www.ukwezi.rw/mu-rwanda/3/article/Ntitwagera-ku-cyerekezo-2050-tugifite-ba-bihemu-n-ibisambo-byiba-umutungo-wa-leta-Dr-Frank-Habineza
Read more →
Discussion on Continued Liberation Journey in Rwanda
Monday, 20 July 2020
The Democratic Green party of Rwanda (DGPR) has said the existing political will of zero tolerance to corruption is a sign of a bright future. Green Party President and representative in parliament MP Dr. Frank Habineza made the remarks yesterday while appearing on a radio talk show face to face with Rwanda Patriotic Front (RPF) senior cadre Sheikh Abdul-Karim Harerimana to discuss the ‘26 year liberation journey in Rwanda’. Both Habineza and Harerimana agreed that there are issues of corruption and nepotism which need to be addressed fully in order for Rwandans to attain the next level of liberation after the end of the liberation struggle in 1994. Sighting some examples of local leaders who have appeared before court or before the parliament accounts committee for embezzlement or mismanagement of funds, Habineza said that Rwanda needs to work as a block to end this trend. “We are lucky we have a political will that is led by President Paul Kagame, we should therefore use the opportunity to stand as one to say no to corruption because we all have the same goal of attaining full liberation,” Habineza said. Backing this idea, Sheikh Harerimana who was also part of the 4-year liberation struggle that started in 1990-1994 ending oppression of citizens and the genocide against Tutsi, said that there is need to reverse the trend in many ways. He suggested that the first thing is not to give space to nepotism; it is rather to train the young Rwandans to be agents of change and also use the law appropriately in a process that will take time. “There are many signs of hope that young Rwandans have a good will to change this situation. That is why we invite them to the RPF meetings to take good lessons from those who are doing a good job in working for this country,” Harerimana said. Journalists who were hosting the show asked the two officials to explain why cases of corruption keep floating around yet there are laws that are supposed to punish such cases. The Office of Auditor General’s (OAG) report showed that close to Rwf260 billion was mismanaged in 2015/16, and in the last five years, 999 government officials have been prosecuted, 270 convicted for Rwf4.2 billion and over Rwf3.8 billion recovered with 625 of the accused voluntarily returning Rwf999.8 million (plus $9,100 and €3,225). “You cannot say that you love the country by stealing from its wealth. This could actually have a negative impact on the mindset of the young who we should train to do a good job,” said Alain Jean Baptiste Nisingizwe, a radio journalist. MP Habineza said that the parliament is doing its job to highlight cases of corruption which damage the state of finances and progress but the local media should do a substantial follow up on these issues to bring such cases to light. Sheikh Harerimana said that the liberation war still continues but the real change in the current situation will be achieved if Rwandans continue speaking out about these cases of corruption. Source:https://www.ktpress.rw/2020/07/habineza-harerimana-discuss-continued-liberation-journey/
Read more →